Na tragu istine o Domovinskom ratu

RAZGOVOR – dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova -specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata.

Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova -specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata.

Na tragu istine o Domovinskom ratu

“S obzirom na obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskoga rata smatram da Hrvatska ima najviše razloga da se razdoblje između 1989. i 1995. prikaže što objektivnije”, istaknuo je mr. sc. Ante Nazor, poručivši: “Zato je vrlo važno da se gradivo iz tog razdoblja preda Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata, te da se na taj način istina o njegovim herojima i žrtvama sačuva za budućnost”

Doc., dr. sc. Ante Nazor Životopis

 

*****

Summary

The Croatian Memorial-Documentation Centre of the Homeland War was established as a public scientific institution – a specialized archive for collecting, classifying, safe-keeping and expert-scientific research and publishing of materials from the Homeland War. It is placed in the building of the Croatian State Archives at Marulić square. The Principal is Ante Nazor M.Sc., who was also a lecturer in the NCO School in Jastrebarsko and in the Military History Department of the Croatian Military Academy in Zagreb in his relatively short but exceptionally rich career. The Centre was founded by the Republic of Croatia whereas the Ministry of Culture is holder of the rights and duties within authority of the Croatian Government. The Centre has established cooperation with various related civilian institutions so far for more efficient execution of planned tasks. The Centre has also a good cooperation with related institutions in the Croatian MOD as the Military Museum and the Central Military Archives. It has also been working with associations from the Homeland War or individuals who continued the battle for truth about the Homeland War by collecting documents.
Besides classifying and collecting materials, the Centre will continue creating its own library about the Homeland War this year. The work on original data and access to the wealth of expert literature are preconditions for developing employees of the Centre and other interested users into excellent scientists and experts for the Homeland War issues. This year the Centre is also organizing lectures on some important events from the Homeland War. Lecturers will be professionals from different scientific institutions and persons who played major roles in creating those events and have sufficient expert knowledge to lead a critical debate about them. Such lectures are one of the ways to approach the objective truth given that stories of the participants who were directly involved in those events are an important source of history.

*****

Domovinski rat, kao najvažnije razdoblje najnovije hrvatske povijesti, svakako zahtijeva podrobno znanstveno istraživanje. S tim je ciljem i osnovan Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, čiji je ravnatelj mr. sc. Ante Nazor. U svojoj relativno kratkoj, ali iznimno bogatoj karijeri, Nazor je, između ostaloga, bio predavač u Dočasničkoj školi u Jastrebarskom te na Katedri za vojnu povijest Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, a i danas je časnik za vojnu povijest u ZZIO-u te predavač na Visokoj dočasničkoj školi, gdje u sklopu predmeta Vojna povijest predaje Operacije OSRH-a u Domovinskom ratu. I sam je bio sudionik Domovinskog rata, a kao iskusni povjesničar i dokumentarist svakako je dobrodošao na mjesto ravnatelja institucije kojoj je prioritet otkrivanje istine o Domovinskom ratu.

Kada i kako je utemeljen Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata?

Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova – specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata. Smješten je u najljepšoj zagrebačkoj građevini – zgradi Hrvatskoga državnoga arhiva na Marulićevom trgu. Iako je inicijativa za njegovo osnivanje pokrenuta mnogo prije, ustrojavanje Centra počelo je 10. prosinca 2004., kada je Sabor proglasio Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Na sjednici Vlade 13. siječnja 2005. imenovan sam za privremenog ravnatelja, a 2. ožujka sam počeo s radom u Centru, te su potom, uz pomoć djelatnika Ministarstva kulture i Hrvatskoga državnoga arhiva, završeni poslovi registracije. Do početka travnja u Centru su zaposleni upravni pravnik i viši arhivist, kako bi se stvorili uvjeti za pripremu zakonskih akata neophodnih za ustroj i djelatnost Centra, te pokrenule barem neke programske aktivnosti.

Malobrojni i uglavnom mladi djelatnici vrijedno istražuju dokumente i arhivsko gradivo iz Domovinskog rata

Malobrojni i uglavnom mladi djelatnici vrijedno istražuju dokumente i arhivsko gradivo iz Domovinskog rata

Daljnji ustroj Centra ovisio je o imenovanju Upravnoga vijeća od sedam članova, koji su konačno potvrđeni na sjednici Sabora 1. srpnja 2005. Predsjednik Upravnoga vijeća je akademik Franjo Šanjek, a uz legendu Domovinskoga rata – dr. Juraja Njavru iz Ministarstva branitelja, među njegovim članovima su predstavnici ministarstava kulture i znanosti te poznati povjesničari koji se bave problematikom Domovinskoga rata. Nakon prihvaćanja Statuta Centra, u kolovozu je raspisan natječaj za ravnatelja te sam na tu dužnost na prijedlog Upravnoga vijeća imenovan na sjednici Vlade 22. rujna. Ustrojavanje je završilo zapošljavanjem novih vježbenika i arhivista početkom siječnja ove godine. Pri odabiru kandidata tražilo se poznavanje važnijih događaja iz Domovinskoga rata, a njihova selekcija provedena je u skladu s vizijom prema kojoj bi barem dio zaposlenih u razumnom vremenskom roku trebao zaslužiti titulu doktora znanosti na temama iz Domovinskoga rata i steći potrebno znanje za stručnu prezentaciju Domovinskoga rata.

Kome ste institucionalno podređeni, odnosno kome odgovarate za svoj rad?

Osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo kulture, u sklopu ovlasti Vlade RH. Prema Zakonu, izvješće o radu i poslovanju ravnatelj Centra podnosi ministru kulture, odnosno Vladi RH i Hrvatskom saboru.

Ustrojavanje Centra završilo je zapošljavanjem novih vježbenika i arhivista u siječnju ove godine

Ustrojavanje Centra završilo je zapošljavanjem novih vježbenika i arhivista u siječnju ove godine

Kako je strukturiran Centar i koliko djelatnika upošljava?

Na temelju odobrenoga ustroja za ovu godinu, u Centru je zaposleno deset djelatnika. No, zbog aktualnih prilika Ministarstvo kulture odobrilo je na godinu dana zapošljavanje još petero vježbenika – dipl. povjesničara, kako bi se ubrzalo sređivanje arhivskoga gradiva tzv. Republike Srpske Krajine i prikupljanje dokumenata koji mogu pomoći u obrani hrvatskih generala od optužnica tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. U planu razvoja Centra predviđen je i Odjel za znanstveno-istraživački rad, a do njegova osnivanja takva djelatnost provodit će se u suradnji sa srodnim ustanovama i vanjskim suradnicima.
Dobra suradnja s MORH-om

S kojim institucijama surađujete i što od te suradnje očekujete te u kojoj ste mjeri u tom pogledu otvoreni za javnost?

Radi učinkovitijega izvršavanja predviđenih zadaća, Centar je do sada uspostavio suradnju s raznim srodnim ustanovama. Posebice je dobra suradnja s Hrvatskim državnim arhivom i s Hrvatskim institutom za povijest te s Hrvatskim informativnim centrom, koji nam je ustupio dio svoga prikupljenoga gradiva tzv. Republike Srpske Krajine (oko 10 000 stranica) i vrijednu stručnu literaturu. U stalnim smo kontaktima i s Vijećem filmske i fotodokumentacije iz Splita, koje ima iznimno vrijedan filmski materijal snimljen tijekom Domovinskoga rata (otprilike 55 000 metara filma). Centar je uspostavio suradnju i s udrugama iz Domovinskoga rata ili pojedincima koji su prikupljanjem dokumenata nastavili borbu za istinu o Domovinskom ratu.

Jeste li zadovoljni suradnjom s MORH-om i OSRH-om?

Osim sa civilnim, Centar ima dobru suradnju i sa srodnim ustanovama u MORH-u, kao što su Vojni muzej i Središnji vojni arhiv. Na usluzi i dobroj suradnji moram se zahvaliti i ljudima iz Službe za odnose s javnošću, a zbog praćenja rada Centra zahvalnost dugujem i Vašoj redakciji. Zbog posebnoga osjećaja prema Domovinskom ratu koji imaju djelatnici MORH-a i OSRH-a, vjerujem da će se suradnja s vojnim ustanovama proširiti, posebice u organizaciji predavanja i stručnih rasprava o pojedinim vojnim operacijama HV-a.

LogoU potrazi za dokumentima i gradivom

Koje su dosadašnje aktivnosti Centra koje biste željeli istaknuti?

Istodobno s ustrojavanjem Centar je provodio razne programske aktivnosti. U Hrvatskom institutu za povijest organizirali smo predavanja o vojnoredarstvenoj operaciji Bljesak te o oslobađanju dijela zapadne Slavonije (jesen/zima 1991/1992.). Uz to, Centar je u suradnji s Vojnim muzejom i muzejima iz Knina, Šibenika i Drniša sudjelovao u pripremi izložbe povodom 10. obljetnice vojnoredarstvene operacije Oluja, koja je otvorena 5. kolovoza 2005. u Kninu. Za katalog izložbe pripremili smo uvodni tekst, kronologiju i popis postrojbi te dokumente. Centar je sudjelovao i u obilježavanju 14. godišnjice okupacije Vukovara, posebice u pripremi prezentacije projekta Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991. Za studiju o opsadi Vukovara 1991., koju je tiskao Vjesnik uoči te godišnjice, pripremili smo tekst i slike o radu Vukovarske bolnice 1991.
Uz to, Centar je već prikupio popise arhivskoga gradiva iz Domovinskoga rata u državnim arhivima te podatke o dijelu gradiva koje se nalazi izvan arhiva. Vjerujući da nam je zajednički interes da dokumente iz toga razdoblja sačuvamo za budućnost, s njegovim imateljima nastojimo postići što bolju suradnju. Bilo bi neodgovorno prema našoj povijesti, ali i budućnosti, da se gradivo iz Domovinskoga rata, koje je trenutačno u posjedu raznih imatelja u Hrvatskoj, arhivistički ne obradi i sačuva, te da u cijelosti ne bude dostupno za istraživanje. Dakako, u sklopu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Zato je izrada jedinstvene baze podataka o gradivu iz Domovinskoga rata jedna od zadaća Centra. Ona će omogućiti da se na jednom mjestu dobije uvid u cjelokupno gradivo i time uvelike olakša znanstveno-istraživački rad.
Tijekom prošle godine Centar je radio i na prikupljanju dokumenata za obranu hrvatskih generala od haških optužnica, a u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom počeli smo sređivati gradivo tzv. Republike Srpske Krajine. Također, Centar je aktivno sudjelovao na okruglom stolu o Zidu boli u Europskom domu i na znanstvenom kolokviju “Domovinski rat 1991. – 1995. (problemi i rezultati istraživanja)”, koji je organizirao Hrvatski institut za povijest, te na okruglom stolu “Mirovna inicijativa majki – Zagreb 17. i 18. siječnja 1991.”

Kakvi su planovi za predstojeće razdoblje?

Uz sređivanje i prikupljanje gradiva, Centar će u ovoj godini nastaviti sa stvaranjem vlastite knjižnice o Domovinskom ratu, jer su rad na izvornim podacima i uvid u bogatu stručnu literaturu preduvjeti za razvoj djelatnika Centra, ali i ostalih zainteresiranih korisnika, u vrsne znanstvenike i stručnjake za problematiku Domovinskoga rata. Stručnu literaturu o Domovinskom ratu Centar je do sada prikupljao isključivo donacijom. Stoga smo posebno zahvalni Hrvatskom informativnom centru i Hrvatskom institutu za povijest te Odsjeku za vojnu sociologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, zatim Golden Marketingu i Multigrafu te Novoj knjizi Rast, kao i brojnim pojedincima, uglavnom sudionicima Domovinskoga rata, koji su nam poklonili vlastite primjerke knjiga o brigadama ili operacijama u kojima su sudjelovali.
Također, ove godine organizirat ćemo predavanja o pojedinim važnim događajima iz Domovinskoga rata, a predavači će biti stručne osobe iz raznih znanstvenih ustanova te osobe koje su odigrale važnu ulogu u kreiranju tih događaja, a koje imaju dovoljno stručnoga znanja za kritičku raspravu o njima. Takva predavanja jedan su od načina približavanja objektivnoj istini, jer je i priča neposrednih sudionika događaja važan povijesni izvor. Dakako, na povjesničarima je da ga dodatno provjere i dokumentiraju. Osim toga, javnim i stručnim predavanjima nećemo samo podsjetiti na važne događaje iz Domovinskoga rata, nego ćemo i njegovim sudionicima izraziti priznanje, poštovanje i zahvalnost koju zaslužuju.

Neprimjeren odnos prema Domovinskom ratu

Koji je Vaš osobni stav o odnosu prema Domovinskom ratu u Hrvatskoj?

Domovinski rat jedno je od najsjajnijih razdoblja hrvatske povijesti, posebice vojne povijesti, jer je upravo zahvaljujući svojim vojnicima i uspješno izvedenim vojnim operacijama Hrvatska izborila međunarodno priznanje i oslobodila okupirani teritorij. Sjetimo se 1991. i zaustavljanja srpske agresije u složenim vojnim i političkim uvjetima kakvi su bili. Ili sjajnih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije 1995. – Bljeska i Oluje, te niza akcija koje su prethodile Oluji. Ali i onih nakon Oluje. Ne smije se zaboraviti da su hrvatske snage, zajedno s postrojbama Armije BiH, sudjelovale u oslobađanju teritorija BiH od srpske okupacije, što je međunarodnoj zajednici omogućilo da Daytonskim sporazumom u studenom 1995. uspostavi mir u BiH. S obzirom na spomenuto, čini mi se da odnos prema Domovinskom ratu u Hrvatskoj nije primjeren njegovoj važnosti i da mnogi još nisu svjesni koliko su 1991. i 1995. bile sudbonosne godine za hrvatski narod.

Kao nekadašnji višegodišnji djelatnik vojnog sustava kako ocjenjujete sadašnje stanje u Hrvatskoj vojsci?

Teško mi je govoriti o sadašnjem stanju u HV-u, jer sam već gotovo godinu dana izvan vojnoga sustava. No, zato se sa sjetom i ponosom mogu prisjetiti predavanja dočasnicima i časnicima tijekom ratnih godina. Jer, to su momci koji su obranili i oslobodili Hrvatsku, i koji će zbog toga zauvijek imati moje poštovanje. Oni su heroji Domovinskoga rata i njima Hrvatska duguje golemu zahvalnost. Iskreno im se divim zbog hrabrosti da se 1991. suprotstave velikosrpskoj agresiji te zbog odlučnosti da ustraju u borbi, jer je većina polaznika kojima sam predavao sudjelovala u ratu od 1991. Ma, divim im se i zbog strpljenja koje su pokazali na izobrazbi, jer su, iako pristigli s terena i iz borbe, izdržali napornu školsku satnicu i naša katkad zamorna predavanja, prihvaćajući ih kao nužan dio priprema za konačno oslobođenje domovine. Neovisno o dosadašnjem odnosu pojedinaca ili dijela javnosti prema Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, vjerujem da njihov ponos ni danas nije manji. Vrednovanje njihova djela ionako ne ovisi o “kritikama” neobjektivnih smrtnika, nego o sudu povijesti. A generaciji koja je 1991. uspjela obraniti, a potom i osloboditi Hrvatsku, sigurno pripada posebno mjesto u hrvatskoj povijesti.

Poziv na suradnju u otkrivanju istine

Jeste li zadovoljni sadašnjom ulogom Centra te što u tom pogledu očekujete u budućnosti?

Slobodan sam ovom prilikom pozvati na suradnju sve koji imaju prijedloge o mogućim projektima i želju da pridonesu objektivnom prikazu događaja iz Domovinskoga rata. Pri tome ne mislim samo na vojne akcije i političke događaje, već i na djelovanje civilnih udruga, na obilježavanje nadahnutih govora ili humanitarnih djela. Jer, iako su branitelji najzaslužniji za njezinu obranu, tijekom Domovinskoga rata Hrvatska se nije branila samo oružjem. Podsjećam na mirovne inicijative majki, bedeme ljubavi, konvoje slobode, razne apele i pisma. I na legendarni govor Vlade Gotovca krajem kolovoza 1991. ispred zgrade Hrvatskoga radiše, tadašnje Komande 5. vojne oblasti JNA, koji je moralno razoružao jugooficire. I na glas novinara Hrvatskoga radija Vukovar Siniše Glavaševića, koji će zauvijek ostati u našem sjećanju. Sinišina žrtva ravna je žrtvi branitelja s puškom.
Također, napomenuo bih da je dokumentima mjesto u za to predviđenim ustanovama te da bez uvida u cjelokupnu dokumentaciju nije moguće napraviti cjelovit i objektivan prikaz događaja iz nekoga razdoblja. A s obzirom na obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskoga rata smatram da Hrvatska ima najviše razloga da se razdoblje između 1989. i 1995. prikaže što objektivnije. Zato je vrlo važno da se gradivo iz tog razdoblja preda Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata, te na taj način istina o njegovim herojima i žrtvama sačuva za budućnost. Na istinski ponos našoj djeci i unucima.

povratak…

Tekst je preuzet sa stranica www.hrvatski-vojnik.hr članak iz br.72.God.III. Od 10 veljače 2006.

vidi članak