Sva izdanja Centra na ovoj web-stranici zaštićena su autorskim pravima.
Nikola Obuljen: Kako smo pregovarali s neprijateljem,
Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik, HMDCDR
Godina izdanja: 2021.
Više
Knjiga Nikole Obuljena – Čiče „Kako smo pregovarali s neprijateljem“ vrijedno je memoarsko gradivo o događajima na dubrovačkom bojištu 1991., a dijelom i 1992. godine, točnije o procesu pregovora predstavnika hrvatske vlasti s predstavnicima agresorskih snaga – JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi, koje su od listopada 1991. napadale i razarale Dubrovnik i okolicu.
DOMOVINSKI RAT I ZLOČINI NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI, 1991. – 1995. knjiga 1
Godina izdanja: 2021.
DOMOVINSKI RAT I ZLOČINI NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI, 1991. – 1995. knjiga 2
Godina izdanja: 2021.
Uskrsla lica Vukovara 1991. – 2021, The Resurrected Faces of Vukovar 1991 – 2021
Godina izdanja: 2021.
The Croatian Community of Herzeg-Bosnia
and the (re)organisation of BiH
Godina izdanja: 2017.
Autor: Mato Arlović
ZBORNIK RADOVA
Znanstveno-stručni skup
“BIOGRADSKO-BENKOVAČKI KRAJ
U DOMOVINSKOM RATU”
Benkovac, 26. rujna 2019. godine
PREDGOVOR
Domovinski rat bio je najveći hrvatski vojni uspjeh u povijesti te će njegove vrijednosti nadživjeti
njegove sudionike. Tome može doprinijeti samo objektivno prikazivanje tih događaja, upravo
ovako kako ih prikazuju autori ovog zbornika. Domovinski rat bio je čin hrabrosti hrvatskih
branitelja koji su ga prihvatili kao realnost koju nisu mogli izbjeći. Unatoč izazovima i teškoćama,
uvijek su vjerovali u uspjeh.
U organizaciji Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata te Grada Benkovca održan je Znanstveno-stručni skup Biogradskobenkovački
kraj u Domovinskom ratu kojim se nastojalo okupiti stručnjake i svjedoke vremena
koji se na različite načine i kroz različita područja profesionalnog i javnog djelovanja bave temama
Domovinskog rata. Ovaj skup nije imao pretenzije odgovoriti na sva problematična i otvorena
pitanja, već otvoriti prostor za nove rasprave te potaknuti želju da i drugi nastave s istraživanjima
koja će dodatno osvijetliti teme koje se obrađuju u zborniku.
SLAVEN RUŽIĆ, DJELOVANJE “VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE” 1991.-1995.
Tekst nastoji prikazati na koji je način stvorena, kako je funkcionirala i u kojim je okolnostima okončano postojanje Vlade Republike Srpske Krajine (RSK), te koji su bili njezini načini povezivanja sa, isprva, SFRJ, a kasnije Republikom Srpskom (RS) i Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ) i kako je, naposljetku, moguće opisati njezinu vlast u razdoblju od 1991. do 1995. godine.
Rad se, u najvećoj mjeri, temelji na ekstenzivnom arhivskom istraživanju, s naglaskom na usporednoj analizi i komparaciji izvornog arhivskog gradiva, novina, časopisa i literature o problematici vezanoj uz djelovanje Vlade RSK. Djelovanje krajinske Vlade je pritom sagledano kroz više zasebnih razina, poput sociološke, legitimističke, međunarodne i lokalne (mikro) perspektive.
Istraživanje je, u konačnici, rezultiralo donošenjem nekolicine temeljnih zaključaka, koji se, u globalu, mogu svesti na spoznaju da je svih šest Vladinih kabineta koji su od 1991. do 1995. djelovali u RSK bilo izabrano na nedemokratski način, pri čemu je većina njihovih članova bila posve nekompetentna za vršenje povjerenih im zadaća. U RSK, sukladno tome, do 1995. godine nije zaživjela „pravna država“ uređena na, barem formalno priželjkivanim, demokratskim načelima, što je znatno doprinijelo odlasku najvećeg dijela tamošnjih Srba u izgnanstvo početkom kolovoza 1995. godine.
Ivica Jurčević: E, nećeš!
(postrojba most u obrani Paškog mosta), Zagreb, 2016.
Stipan Janković, Sanitet 6. DP Split u Domovinskom ratu
(Dnevnički zapisi načelnika zdravstvene struke), Zagreb, 2016.
Pokaz Ivan: Oluja
Odgovor na „Strategiju realne prijetnje“ / „Storm“ – The Response to the „Strategy of Real Threat“,
Zagreb, 2015.
The town was the target: the hospital, the nursing home…
The aggression by Serbia, that is the JNA and Serbian and Montenegrin forces against the Republic of Croatia
and the Serb occupation of Vukovar 1991,
ur. Ante Nazor, Zagreb, 2011. (englesko izdanje)
Zapovjedni vrh JNA, siječanj 1990. – svibanj 1992.,
ur. Ante Nazor – Ivan Brigović, Zagreb, 2010. (suizdavaštvo s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske)
Cijena: Prodano
Panajoti Gilve: MOMP „Zvir“
otok Hvar u Domovinskom ratu 1991.-1996.,
ur. Julija Barunčić Pletikosić – Željka Križe Gračanin, Zagreb, 2012.
Holjevac Tuković Ana: Proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja
Zagreb, 2015.
Slobodan Lang, Branko Čulo, Bosiljko Domazet: Spasimo život
/ Saving Life /,
Zagreb, 2016.
MUJO BEGIĆ: GENOCID U PRIJEDORU – SVJEDOČENJA
Knjiga Genocid u Prijedoru – svjedočenja zajednički je projekt Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu (dalje HMDCDR) i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Sastoji se od znanstvene studije dr. sc. Muje Begića o srpskoj okupaciji i zločinima u Prijedoru 1992. (prvi dio knjige) i sjećanja žrtava Bošnjaka i Hrvata, uglavnom s područja Općine Prijedor u Bosni i Hercegovini (drugi dio knjige). Ta je sjećanja, najvećim dijelom od kraja 1992., te tijekom 1993. i 1994. snimio i transkribirao Hrvatski informativni centar (dalje: HIC), pod vodstvom gospodina Ante Belje, a za objavljivanje u knjizi ih je izdvojila i transkripte priredila dr. sc. Ana Holjevac Tuković. Prikupljeno memoarsko gradivo – 149 svjedočanstava o zločinima nad Bošnjacima i Hrvatima u Općini Prijedor, te u logorima Keraterm, Omarska, Trnopolje, Manjača, Batkovići, Krings i drugi, za objavljivanje je priredio dr. sc. Ante Nazor, a dr. sc. Mujo Begić je na kraju svoje znanstvene studije naveo imena svih osoba za koje se u svjedočanstvima žrtava objavljenim u ovoj knjizi navodi da su nakon zlostavljanja ubijene ili se vode kao nestale. Dakako, broj prikupljenih svjedočenja znatno je veći od broja svjedočenja objavljenih u ovoj knjizi. Među njima su i svjedočenja iz drugih općina BiH, od kojih se u drugom dijelu ove knjige, kao primjeri, navode samo pojedina svjedočanstva žrtava čije je prebivalište bilo u drugim općinama BiH (Kulen Vakuf, Bosanski Brod, Bosansko Grahovo, Foča, Teslić, Brčko, Bratunac, Bosanski Novi, Ključ, Sanski Most). Iskazi su davani u nazočnosti više osoba.
Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih
Cijena knjige: Prodano
Autor u knjizi, nakon višegodišnjeg historiografskog istraživanja, kao i istraživanja drugih autora, donosi pregled i pojašnjenje uzroka, tijeka i posljedica velikosrpske agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata kao odgovora na tu agresiju. (…) Ova knjiga doprinosi boljem razumijevanju najnovije hrvatske povijesti u okolnostima kontroverznih tumačenja ratnih zbivanja u Hrvatskoj 1990-ih. Njezin cilj nije davanje konačnog suda u tumačenju navedene problematike, nego, naprotiv, poticaj znanstvenicima na daljnje istraživanje, neopterećeno političkim i emotivnim predrasudama, kojima je javnost obasuta u svakodnevnom medijskom i publicističkom šarlatanstvu. Istodobno, ona je odgovor na dio takvih predrasuda.
Zbornik radova “Prilozi za povijest Rame u Domovinskom ratu (1990. -1995.)” tiskan je s namjerom da hrvatsku javnost upozna s jednim od “najosjetljivijih” pita¬nja vezanih uz oruzane sukobe izmedu Hrvata i Bosnjaka-muslimana u nedavnom ratu u Bosni i Hercegovini -s dogadajima u Prozoru krajem 1992. godine. Inicijativa za objavljivanje zbornika radova 0 Rami u Domovinskom ratu pokrenuta je tijekom sastanka predstavnika Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovin¬skog rata (dalje Centar) iz Zagreb a s ramskim braniteljima l1.lipnja 2010. godine, koji su istaknuli Cinjenicu da hrvatska javnost o hrvatsko-muslimanskom sukobu u Rami 1992. malo zna. Dakako, put u Ramu i sastanak s hrvatskim braniteljima u Prozoru.
Davor Marijan: Storm
Zagreb, Kolovoz 2010.
Cijena knjige: Prodano
Studija Dubravka Halovanića i Martina Barića
Izravni demografski gubici Karlovačke županije u Domovinskom ratu
Zagreb, studeni 2008.
Zbornik radova Grad je bio meta: bolnica, Dom umirovljenika … (Zagreb, 2008.) govori o agresiji Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih snaga na RH te srpskoj okupaciji Vukovara 1991. godine.
SPECIJALNA POLICIJA MUP-A RH U OSLOBODILAČKOJ OPERACIJI “OLUJA” 1995. (PRILOZI)
Zagreb, kolovoz 2008.
Cijena knjige: Prodano
Zbornik je nastao suradnjom Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) i Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata, a pruža vrijedne i do sada nepoznate podatke o sudjelovanju postrojbi hrvatske Specijalne policije u “Oluji”, možda i najvažnijoj vojnoj operaciji u hrvatskoj povijesti te svjedoči o golemom doprinosu pripadnika Specijalnih jedinica policije MUP-a RH u Domovinskom ratu.
Počeci suvremene Hrvatske države
Kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991.
Cijena knjige: Prodano
Kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991.
KATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ I DOMOVINSKI RAT 1991. – 1995.: STAVOVI, DJELOVANJE, STRADANJA
Sadržaj knjige najvećim dijelom obuhvaća i analizira javno djelovanje i aktivnosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995., koje su se očitovale kroz rad, stavove i odluke Biskupske konferencije Jugoslavije, odnosno (od 1993. godine) Hrvatske biskupske konferencije, kao službenog predstavničkog tijela biskupa Katoličke Crkve u Hrvatskoj, koje je donosilo i javnosti obznanjivalo službene stavove Crkve o svim važnijim političkim odlukama i događajima u Republici Hrvatskoj. Također, djelovanje Katoličke Crkve u promatranom razdoblju obrađeno je i prikazano i kroz brojne druge javne istupe predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj i njihova nastojanja i upornost u traženju mira i zaustavljanja sukoba na ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske, kao i u zagovaranju poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Usporednom analizom izvornih dokumenata, službenih izjava i priopćenja Katoličke Crkve, medijskih tekstova i relevantne literature, knjiga donosi i kronološki prikaz djelovanja i aktivnosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj nakon uspostave demokracije i proglašenja njezine samostalnosti i neovisnosti 1991. godine, u novonastalim političkim i društvenim okolnostima, te u ratnim uvjetima kao posljedicom velikosrpske agresije na Hrvatsku koja se u svome otvorenom obliku najsnažnije ispoljila od ljeta 1991. godine. Prikazano je također kakva je u tim prijelomnim političkim i ratnim zbivanjima bila uloga Katoličke Crkve u hrvatskim te međunarodnim okvirima, odnosno njezin utjecaj na domaće i svjetske političke i vojne dužnosnike, međunarodne institucije, domaću i svjetsku javnost, kolika je i kakva bila uloga Katoličke Crkve u procesu međunarodnoga priznavanja Republike Hrvatske, te od kakvog je značaja bilo njezino pastoralno i karitativno djelovanje i moralni utjecaj na hrvatski narod u ratnim zbivanjima koja su obilježila hrvatsku povijest u prvoj polovici 1990-ih.
U kontekstu javnoga djelovanja Katoličke Crkve u promatranom razdoblju i njezina utjecaja na događanja u Hrvatskoj, također je obrađeno i pitanje njezina odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ponajprije na najvišoj razini između vodećih ljudi jedne i druge Crkve. Obrađen je i prikazan odnos sa Svetom Stolicom, odnosno aktivnosti i važnost utjecaja pape Ivana Pavla II. i službene vatikanske politike na zbivanja u Hrvatskoj u prvoj polovici 1990-ih.
Završni dio u knjizi donosi pregled materijalnih i ljudskih stradanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj, odnosno pregled stradanja crkvene arhitekture koji je prikazan po (nad)biskupijama, te stradanja njezinih službenika. Pregled stradanja sakralne arhitekture prikazan je i statistički, tabelarno, po (nad)biskupijama, prema svim dostupnim podacima koji su u tekstu navedeni i analizirani.