Povodom Međunarodnog tjedna arhiva od 8. do 12. lipnja 2026. godine na temu Arhivi i znanost, djelatnici Hrvatskog memorijalno-dokumenatacijskog centra Domovinskog rata pripremili su mrežnu izložbu Elektroničko izviđanje radara, teritorija i objekata kroz arhivsko gradivo. Izložba se temelji na zapisima Milana Bajića “Elektroničko izviđanje radara, teritorija i objekata (bilješke 1991. – 1997. s osvrtom na razdoblje nakon Domovinskog rata, 1997. – 2025.)”.
Autorice izložbe su Ana Holjevac Tuković i Franka Wrischer.
Izložbu možete pogledati preko poveznice.
Elektroničko izviđanje radara, teritorija i objekata kroz arhivsko gradivo Domovinskog rata
Domovinski rat nije se vodio samo na bojišnicama, već i u elektromagnetskom prostoru, gdje su se prikupljale informacije ključne za planiranje i provedbu vojnih djelovanja. U agresiji na Republiku Hrvatsku JNA je raspolagala razvijenim sustavima radarskog motrenja, protuzračne obrane, elektroničkog izviđanja i elektroničkog ometanja. Suočena s tehnološki nadmoćnijim protivnikom, Hrvatska je bila prisiljena u vrlo kratkom vremenu razviti vlastite sposobnosti elektroničkog djelovanja. U uvjetima međunarodnog embarga na uvoz naoružanja i vojne opreme, ograničenih materijalnih i financijskih resursa te nedostatka specijalizirane opreme, Hrvatska vojska postupno je razvijala sustave elektroničkog izviđanja radara, teritorija i objekata. Taj se proces odvijao u okolnostima nedostatnih tehničkih kapaciteta i ograničenog pristupa suvremenoj vojnoj tehnologiji, oslanjajući se ponajprije na znanje, stručnost, inovativnost i domišljatost pripadnika Hrvatske vojske, znanstvenika i stručnjaka različitih profila koji su raspoloživa sredstva prilagođavali novim operativnim potrebama.
Jednu od ključnih uloga u tom procesu imala je Središnjica elektroničkog izviđanja Hrvatske vojske, koja je povezivala znanstvena istraživanja, tehnički razvoj i operativnu primjenu. Njezini pripadnici razvijali su sustave za elektroničko izviđanje radara, raketnih sustava, teritorija i objekata, prikupljajući podatke o neprijateljskim sposobnostima i aktivnostima te ih pretvarajući u obavještajne informacije od neposredne vojne vrijednosti. Posebnu vrijednost predstavljala je sposobnost prilagodbe i inovacije. U nedostatku suvremene vojne opreme korištena su dostupna sredstva koja su prilagođavana novim zadaćama. Tako su na zrakoplove An-2 ugrađivani sustavi za elektroničko izviđanje radara i računalnu obradu podataka, a termovizijske kamere postavljane su na helikoptere Mi-24 radi noćnog izviđanja i otkrivanja protivničkih položaja. Prikupljeni podaci obrađivani su računalnim sustavima koji su omogućavali znatno brže dobivanje rezultata nego što je to bilo moguće klasičnim metodama. Istodobno se razvijaju i napredni informacijski alati. Ratni geografski informacijski sustav elektroničkog izviđanja omogućavao je objedinjavanje podataka prikupljenih različitim senzorima, uključujući radarske, termovizijske, zrakoplovne i satelitske snimke. Digitalni modeli terena korišteni su za analizu radarskih položaja i procjenu mogućnosti motrenja, dok su računalni programi omogućavali bržu obradu i interpretaciju podataka potrebnih za planiranje i provedbu vojnih operacija. Elektroničko izviđanje obuhvaćalo je širok spektar aktivnosti: otkrivanje i identifikaciju radarskih sustava, izviđanje raketnih položaja protuzračne obrane, termovizijsko promatranje bojišta, satelitsko i aerofoto izviđanje te praćenje i analizu bespilotnih letjelica. Posebna pozornost posvećivala se procjeni elektroničke ranjivosti vlastitih sustava i razvoju mjera njihove zaštite.
Izloženi dokumenti, fotografije i tehnička rješenja svjedoče o stvaranju jedne od najsloženijih sposobnosti Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata. Oni prikazuju spoj znanstvenog znanja, tehničke stručnosti, operativnog iskustva i osobne hrabrosti brojnih sudionika koji su, unatoč ograničenim resursima, uspjeli razviti sustave sposobne pratiti, a u pojedinim segmentima i nadmašiti tehnološke mogućnosti protivnika. Njihov rad predstavlja važan, često manje poznat dio povijesti Domovinskog rata te svjedoči o ulozi znanosti, inovativnosti i stručnosti u obrani Republike Hrvatske.