Da bismo shvatili razloge i razmjere zla koje su velikosrbi počinili hrvatskom gradu-heroju Vukovaru i čitavoj
Hrvatskoj, povijesne činjenice u ime istine valja nam neprekidno ponavljati, vjerodostojno potkrepljivati,
hermeneutički iščitavati i umjetnički interpretirati. A nizu relevantnih publikacija o Domovinskom ratu i o
Vukovaru upravo se pridružuje i najnovija dvojezična knjiga Uskrsla lica Vukovara 1991. – 2021. Julienne Eden
Bušić, trajno nastanjene u Republici Hrvatskoj – njezinoj drugoj voljenoj domovini. Kao prevoditeljica, viša
savjetnica u Uredu predsjednika RH (1995. – 2000.) i književnica, knjigu je koncipirala žanrovski dvodijelno.
Povijesni vukovarski memento vanjskopolitičkog komentatora i rođenog Vukovarca Tihomira Vinkovića, zatim
izbor autoričinih izvješća iz 1998. o utvrđenim masovnim grobnicama u ime Komisije za žrtve rata i nestale
osobe (…) pa potresno poglavlje Rat u Vukovaru povjesničara Ive Lučića te stručni rad Patnja i uskrsnuće
silovanih vukovarskih logorašica 1991. – 1992: Podnosi li postmoderna kultura patnju? u svjetlu promišljanja
o prvome europskome postmodernom genocidu u Hrvatskoj i odnosa prema patnji vukovarskih logorašica,
koji je kroatistica Sanja Knežević predstavila na Osmoj regionalnoj konferenciji Europske udruge žena u teološkom
istraživanju 2012. u Splitu, kao i vjerodostojan pogovor Kratak osvrt na raspad Jugoslavije i bitku za
Vukovar povjesničara Ante Nazora – prožimaju se s iznimnim umjetničkim prinosima: s domoljubnim stihovima
Tko su oni koji idu protiv tenkova iz objavljene poeme posvećene Vukovaru hrvatskog pjesnika Tomislava
Marijana Bilosnića, s potresnim ulomkom iz autoričina nagrađena romana Živa glava / Living Cells nadahnuta
svjedočanstvom mlade Hrvatice koja je početkom velikosrpske okupacije u Vukovaru sustavno seksualno ponižavana,
i s autoričinom dirljivom pričom Prsten o udaji kćeri silovane vukovarske udovice, zatim s intimnom
pričom Moj otac, pravoslavni svećenik… o ratnom junaštvu u obrani domovine višestruko odlikovanoga hrvatskog
branitelja srpskih korijena Nenada Gagića, najzad i s reprodukcijama umjetničkih slika i transkriptima
očitovanja austrijskog slikara Hermanna Pedita (1933. – 2014.) koji je na autoričin poziv 1998. nazočio vukovarskoj
ekshumaciji žrtava i nakon toga na izložbi Noć duše u Muzeju Mimara, otvorenoj 16. rujna 1999. uz
minuciozni osvrt Mrak tijela akademika Tonka Maroevića, predstavio svoj uljani opus posvećen velikosrpskim
ratnim žrtvama (…)
dr. sc. Lidija Bajuk